31 di mei, 2019 ta Dia Internashonal Anti Tabako. Nos ta para ketu na e echo ku tabako i nikotina ta kousa hopi daño i morto prematuro. Tabako ta mata mas di 8 mion hende na mundu tur aña, inkluso 1,2 mion no-humadó ku ta inhalá huma i nikotina di otro hende. Tras di e sifranan aki tin hopi sufrimentu, tristesa den kasnan di famia, apsentismo na trabou i gastunan haltu di kuido médiko.
Mi ta kontentu ku algun aña pasá komo Miembro di Parlamento mi a introdusí un lei kontra humamentu den lugánan será ku e meta pa protehá e no-humadó. Por sierto un di e poko leinan aprobá unánimamente. E lucha no a kaba. Nos mester di mas regulashon manera etikèt obligatorio pa atvertí pa peliger di morto di produktonan di tabako i nikotina. Tambe mester introdusí edat mínimo pa kumpradó di e produktonan aki. Mi a laga legislashon atras pa edat mínimo i etikèt na 2016, pero te ainda no a tuma akshon.
Mas urgente ta regulá produktonan nobo ku ta introdusí nikotina den kurpa humano. Ta trata aki di ‘vaping’ (sigaria elektróniko). ‘Vaping’ no ta humamentu pues no e no ta den e lei pa protehá e no-humadó. Tampoko e tempu ei tabata tin sifranan definitivo kon malu ‘vaping’ di nikotina ta. Awe ta probá ku: nikotina sea via ‘vaping’ òf sigaria konvenshonal ta malu pa salú pasombra e ta kousa malesa króniko. Sigaria elektróniko ku ta kontené nikotina i sigaria konvenshonal ta mesun adiktivo. ‘Vaping’ ta keda merkadiá na hóbennan komo algu ‘super cool’ i esaki lo sòru pa hinter un generashon nobo bira adikto na nikotina. Rason sufisiente pa polítika, sektor di kuido i instanshanan pa prevení kanser bini huntu pa atendé ku e frontera nobo di adikshon na nikotina.
Willemstad, Kòrsou.