Bati Huda na Kòrsou ta un aktividat di orígen religioso kaminda ta bati ku palu figura di un hende ku un grupo ta konsiderá un traidó. Segun Beibel Huda tabata un traidó. Último tempu e aktividat a gana na popularidat. Bati Huda tabata prohibí pa vários siglo. Dikon?
For di tempu ku Katólikonan tabata organisá komo Apostolado, tabata un kustumber pa riba Bièrnè Santu pone bandera na “halve stok” i traha un pòpchi representando Huda ku tabata keda batí públikamente. Bièrnè Santu 27 mart 1682, manera kustumber a bati Huda serka di bahia Santa Ana. E loke a kousa konsternashon ta ku e Huda a resultá di ta un representashon idéntiko di e Rabino di Hudiunan di Kòrsou. Gobernashon na Wilemstad, ku ya na vários okashon a atvertí pa intoleransia religioso, a konsiderá lokual a pasa inakseptabel i via dekreto a prohibí tur aktividat di bati Huda. E prohibishon a dura pa algun siglo.
Mester wak e konteksto di e medida. Segun kálkulonan, na 1700 Hudiunan na Kòrsou tabata surpasá otro religionnan na Kòrsou. Katólikonan no tabata kontentu i no kier a akseptá ku nan tabata pèrdiendo poder. Den un karta na su superiornan Oropeo, Pater Schabel ta pinta un otro kuadro: “Ik heb nog niemand ontmoet die protestant of Jood zou willen worden […] Er gaat dan ook niemand van hen naar de kerk van de protestanten of de Synagoge.”
Na Kòrsou klaramente tabata reina intoleransia religioso. Un intoleransia ku no ta manifestá su mes klaramente mas, pero si riba otro tereno manera orígen, klase ekonómiko, koló, sekso i preferensia seksual. Nos historia ta karakterisá pa un toleransia superfisial pa gruponan di diferente segmento basta ‘nan sa nan lugá i keda na nan lugá’.
Willemstad, Kòrsou
Fuente: Archivo Nashonal, Kerkgeschiedenis Antillen, Pater Brada (1963). Foto kortesia di korant Extra, 3 aprel 2018