
Nos ta asina leu ku ya ta kontemplá ki fecha nos por keda vakuná kontra di COVID 19, responsabel pa un krísis global. Esei ta e bon notisia. E mal notisia ta ku tin un movementu “anti-vakuna” (anti-vax) ku fervientemente ta plama e teoria ku hende mester keda leu for di tur vakuna, sigur esnan kontra di COVID 19. Mas hende keda sin vakuná, mas difísil ta bira pa kombatí e malesa. No kere ku no tin anti-vax na Kòrsou. Ta parse manera e grupo aki ta bira mas grandi, presisamente awor ku tin un vakuná kontra COVID 19.
E movementu anti-vax no ta kere ku vaknisashon ta yuda kontra malesa, pero ku e ta krea malesa serka esnan ku keda imunisá. E kreyentenan ta basa nan mes riba sea konsiderashonnan religioso/moral òf diferente tipo di teoria di konspirashon ku ta bisa ku no mester sigi konseho di gobernante òf establesimentu sientífiko i médiko.
Na komienso di 2019 e Organisashon Mundial di Salú di Nashonnan Uní (WHO) a designá e movementu anti-vax den e top-5 menasanan mas grandi pa salubridat mundial. Sifranan ta mustra ku anti-vax den su lucha kontra di vakunashon kontra sarampi a sòru ku sarampi (un infekshon mortal ku kasi a desaparesé for di pantaya for dia tin un vakuna) mundialmente a subi ku 30%.
Ounke ningun di e religionnan grandi ta kontra vaksinashon, tin vários sekta Kristian ku si ta anti-vax den kasonan ku siensia ta usa kopia di sèlnan humano ku a originá di un feto abortá na 1973 (e religiosonan aki ta kontra tur tipo di abòrtus) pa traha e vakuna. Vakuna eksistente kontra “rode hond”, hepatitis A i sende-paga ta basá riba sèl di e feto en kuestion.
Kual sea e motibu ku un hende ta skohe pa no tuma vakuna, e mester realisá ku su eksoho personal tin konsekuensia pa su prohimó i salubridat públiko. Ora ta trata di salubridat públiko nos mester por konfia ku Fòrti, Miembronan di Staten, sientífikonan, establesimentu di medisina i kuido ta asumí nan responsabilidat pa e kolektividat i duna splikashon riba importansia di tuma e vakuna. No laga pa nos kore kabes di gai (manera muchu nos gusta hasi) i warda te na e último momentu pa tuma akshon. E konsekuensianan por ta leu di loke nos a spera.
Willemstad, Kòrsou
Ami ta kere fielmente den vakuna, pero tog lo mi no laga vakuna mi mes kontra Covid-19. E verschil di e vakuna aki i otro vakunanan ta ku esaki a wordu traha den un race against the clock i esunnan ku ta den e programma di vakunashonnan di diferente pais tin decadas ta wordu husa i studia. Mi ta kere ese ta maak hopi uit pa hendenan ku no anti-vaxer, pa tuma e standpunt ku nan lo no laga vakuna nan mes kontra Covid-19 por lo pronto.
LikeLike
Bo no ta kere ku tabatin un rason bálido pa un “race against the clock”? Mi por konkluí ku lo bo tuma e vaccine si e a kea kla na aña 2025? Despues ku COVID kousa 10 mión víktima i a hinka 1 mil mión hende adishonal den pobresa ekstremo?
LikeLike
Mi ta kere tin rason valido pa e “race against the clock”. Sowieso mi no ta den risicogroep i mi no ta verwacht ku ami lo bin den aanmerking pa vakuna pa awor aki, paso no tin sufisiente.
Ta logisch ku hendenan ku ta kore mas risico di fajese di Covid-19 tin ku hana prome, pero ese ta un overweging entre fajese di Covid of tuma un vakuna ku por skapabu. Otro remedinan ku nan por ta husa pa nan enfermedat tambe tin bijwerking ku ta afecta nan salu negativamente. Pa hendenan di edat avansa, lange termijn ta otro ku pa un mucha of un hende jong. Mi ta kere e keuze pa e gruponan e ta mas fasil.
Dus mi ta kere sigur lo pasa un tempu largu, kaminda tin hopi hende a bai mi dilanti i tin hopi mas onderzoek hasi over di e werking di e vakuna i kon pa drecha e vakuna, prome ku ami tin e keuze si ta si of ta no. Pero si mi ta tin e keuze aworaki, ta no, mirando e time frame ku e la wordu traha den dje i i e beperkingnan pa hasi lange termijn onderzoek, mi edat i mi salu aktual.
Loke mi ker a trese dilanti ta ku no ta tur hende ku no ta tur hende ku ta hasi un keuze personal aworaki pa bisa ku nan lo no a tuma e Covid Vacin ta anti-vaxer. Anti vaxernan su keuze ta basa voornamelijk riba jen theoria religioso i di consiparashon. Ami ta gewoon prefera pa warda riba e momentu ku ta sientfikamente algemeen aanvaard ku e ta safe riba largo plaso prome ku e ta ok pa mi ku mi famia tuma. Ese basa riba nos edat i nos salu aktual.
Anto mi sa ku vaccin ta basa riba herd-immunity, pero di esaki nan no ni por bisa kon largu e ta effectief ahinda.
LikeLike
Danki. Mi a komprondé bo punto. Mi ta kurioso pa sa kiko esnan ku ke warda lo hasi ora kompanianan di aviashon i paisnan èksihí pa tin un prueba di vakuna promé ku biaha. Nan lo posponé biahe òf dal bai lubidando konsiderashonnan “religioso”?
LikeLike